Što je eksprimat?

Eksprimat dojke je iscjedak iz dojke koji se javlja spontano ili prilikom pritiska na dojke npr. kod mamografije. Boja iscjetka može varirati od prozirne, žućkaste, zelenkaste, smeđe, jantarne do crvene (krvavi iscjedak). Citološkom analizom iscjetka iz dojke doznaje se postoje li u uzorku odljuštene stanice patoloških tvorbi unutar kanalića dojke ili atipija stanica vezana uz upalu.

Kada trebate analizu eksprimata?

Citološku analizu eksprimata trebate kada primijetite iscjedak iz jedne ili obje dojke bilo da se radi o spontanom iscjetku ili iscjetku koji se pojavljuje prilikom pritiska na dojku.

Što obuhvaća analiza eksprimata?

Pretraga obuhvaća uzimanje uzorka istiskivanjem iscjetka na predmetno stakalce te mikroskopsku analizu uzoraka.
Citološki nalaz gotov je tri dana nakon davanja zadnjeg uzorka.

Kako se pripremiti?

Pretraga se radi tri dana za redom, 5. do 8. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je razmaz periferne krvi?

U perifernoj krvi zdravih osoba nalaze se samo zrele stanice pojedinih krvnih loza: eritrociti, zreli granulociti (segmentirani te pokoji nesegmentirani neutrofilni, bazofilni i eozinofilni granulocit), zreli limfociti i zreli monociti, zrele krvne pločice - trombociti. Analizom razmaza periferne krvi iz prsta dobivaju se podaci o izgledu, veličini i broju krvnih stanica.

Kada trebate razmaz periferne krvi?

Citološku analizu razmaz periferne krvi trebate kada je preporuči liječnik u svrhu dijagnostike i praćenja infektivnih bolesti, dijagnostike hematoloških poremećaja te kod praćenja reakcije na citotoksičnu terapiju.

Što obuhvaća razmaz periferne krvi?

Pretraga obuhvaća uzimanje krvi iz prsta tankom iglom (0.5 mm) te mikroskopsku analizu uzoraka.

Citološki nalaz je gotov za 2 do 3 dana.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema.

Što je citološka analiza urina?

Citološka analiza urina je neinvazivna dijagnostička metoda koja se koristi za procjenu vrlo čestih smetnji kod bolesnika i patoloških rezultata rutinske analize urina kao i u otkrivanju i praćenju bolesti mokraćnog sustava. Mikroskopskom analizom urina doznaje se postoje li odljuštene stanice patoloških tvorbi, kao i atipija stanica vezana uz urolitijazu (kamence, pijesak) ili upale.

Kada trebate citološku analizu urina?

Citološku analizu urina trebate kada primijetite prisutnost krvi u mokraći (makrohematurija) ili je prisutnost eritrocita u mokraći (mikrohematurija, eritrociturija) otkrivena prilikom analize sedimenta urina u biokemijskom laboratoriju te kao kontrolu nakon operativnih zahvata tumora urotrakta.

Što obuhvaća citološka analiza urina?

Pretraga obuhvaća mikroskopsku analizu svježe, druge jutarnje mokraće kroz tri dana za redom (3 uzorka), koju pacijenti daju u Poliklinici. Citološki nalaz gotov je tri dana nakon davanja zadnjeg uzorka.

Kako se pripremiti?

Preporučuje se higijena spolovila kako bi se izbjegla kontaminacija uzorka te nakon prvog jutarnjeg mokrenja, a prije dolaska u Polikliniku, uzimanje tekućine (1-2 čaše vode).

Što je citološka punkcija?

Citološka punkcija je minimalno invazivna pretraga koja se radi da bi se postavila dijagnoza patoloških tvorbi (npr. čvora u štitnjači, dojci ili povećanog limfnog čvora) kao i praćenja pacijenata nakon operativnih zahvata.

Kada trebate citološka punkcija?

Citološku punkciju trebate ukoliko sami napipate čvor u dojci, primijetite oteklinu na glavi, vratu ili tijelu te vas nakon kliničkog, ultrazvučnog ili drugog pregleda liječnik uputi na citološku punkciju zbog uzimanja materijala (određene količine stanica) pomoću tanke igle.

Što obuhvaća citološka punkcija?

Punkcija se izvodi tankom iglom, traje svega nekoliko minuta, a uz pažnju liječnika citologa pri samom zahvatu te dobru pripremu i opuštanje pacijenta, bol je minimalna, jednaka ili čak manja od boli pri vađenju krvi.
Nalaz citološke punkcije gotov je za 3 do 5 dana.

Kako se pripremiti?

Punkcija dojke se preporučuje od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je citološka punkcija pod kontrolom UZV-a?

Citološka punkcija pod kontrolom UZV-a je minimalno invazivna pretraga koja se izvodi uz praćenje položaja igle pomoću ultrazvučne sonde kako bi se postavila dijagnoza patoloških tvorbi (npr. čvora u štitnjači, dojci ili povećanog limfnog čvora) kao i za praćenja pacijenata nakon operativnih zahvata.

Kada trebate citološka punkcija?

Citološku punkciju pod kontrolom UZV-a trebate ukoliko sami napipate čvor u dojci, primijetite oteklinu na glavi, vratu ili tijelu te vas nakon kliničkog, ultrazvučnog ili drugog pregleda liječnik uputi na citološku punkciju zbog uzimanja materijala (određene količine stanica) pomoću tanke igle.

Što obuhvaća citološka punkcija pod kontrolom UZV-a?

Punkcija se izvodi tankom iglom pod kontrolom ultrazvuka (ultrazvučna sonda omogućuje praćenje položaja igle), traje svega nekoliko minuta, a uz pažnju liječnika citologa pri samom zahvatu te dobru pripremu i opuštanje pacijenta, bol je minimalna, jednaka ili čak manja od boli pri vađenju krvi.

Nalaz citološke punkcije gotov je za 3 do 5 dana.

Kako se pripremiti?

Punkcija dojke se preporučuje od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je dermatoskopija?

Dermatoskopija je dijagnostička metoda promatranja promjena na koži uz pomoć dermatoskopa, instrumenta koji povećava vidno polje, a primarno značenje ima u evaluaciji pigmentiranih promjena na koži. Dermatoskopski pregled pomaže pri razlikovanju različitih tumora na koži (keratoze, dermatofibromi, hemangiomi, bazocelularni i planocelularni karcinom i dr.) te procjeni tipa promjene i potrebe za uklanjanjem određene promjene.

Kada trebate dermatoskopijiu?

Dermatoskopiju trebate kada imate pigmentirane (madeži) ili druge tumorozne promjene na koži, a naročito ako se one pojave naglo, u kratkom vremenskom periodu ili se mijenjaju bojom, oblikom (u smislu pojave asimetrije, nepravilnosti rubova) ili veličinom te u slučaju krvarenja ili svrbeža. Pregled madeža preporučljivo je učiniti jednom godišnje, a kod osoba s povećanim rizikom prema savjetu dermatologa.

Što obuhvaća dermatoskopija?

Dermatoskopija obuhvaća pregled navedenih promjena ručnim dermatoskopom koji povećava promjenu 10 do 20 puta i omogućuje bolji uvid u raspored pigmenta, izgled površine i rubova, a što je inače teško vidljivo prostim okom. Pretraga je bezbolna i traje od 30 do 45 minuta.

Kako se pripremiti?

Na pretragu doći oprane i čiste kože, bez primjene kozmetičkih ili medicinskih preparata.

Što je pregled dermatologa?

Dermatološki pregled obavlja specijalist dermatovenerologije, a uključuje anamnezu, pregled kože i vidljivih sluznica te vlasišta, noktiju i vanjskog dijela spolovila. Na osnovu pregleda, indiciraju se eventualni dijagnostički postupci i laboratorijske pretrage.

Kada trebate pregled dermatologa?

Pregled dermatologa trebate kada primijetite bilo kakvu novonastalu promjenu na koži, sluznicama, vlasištu, noktima i vanjskom dijelu genitalija ili kada se već postojeće promjene počnu mijenjati ili širiti.

Što obuhvaća pregled dermatologa?

Pregled obuhvaća uzimanje podataka o bolestima kod pacijenta ili članova obitelji, ciljani pregled promjene, opći pregled kože te pregled sluznica, vlasišta, noktiju i vanjskog dijela spolovila.

Kako se pripremiti?

Prema lokalizaciji promjene, prije pregleda ne lakirati nokte na rukama i nogama, ne prati kosu 2 do 3 dana prije pregleda, a na dan pregleda, na lice ne nanositi nikakvu kozmetiku.

Opis usluge

Neurološki pregled je specijalistički pregled neurologa koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te određenih pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.
Pregled neurologa trebate kod bolesti koje se dijagnosticiraju i liječe u neurološkoj ambulanti, kao što su glavobolja, vrtoglavica, neuralgije, epilepsija, poremećaji moždane cirkulacije, moždani udar, demijelinizacijske bolesti (multipla skleroza), neuromišićne bolesti, bolesti ekstrapiramidnog puta (intencioni tremor, bolest nemirnih nogu, Parkinsonov sindrom i bolest), bolesti lokomotornog sutava (ishialgie, torticolis).

Što obuhvaća pregled neurologa?

Neurološki pregled obuhvaća anamnezu, fizikalni pregled kojim se ispituje hod, ravnoteža, rad moždanih živaca, vlastiti refleksi, osjet, spretnost pokreta itd., procjenu tjelesnog i psihičkog statusa te postavljanje dijagnoze, preporuku terapije ili eventualno dodatnih pretraga ili kontrola.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Ultrazvučni pregled krvnih žila vrata i glave - TCD (transkranijski dopler) je neurovaskularna dijagnostička pretraga koja služi za analizu cirkulacije vertebralnih arterija i bazilarne arterije - vertebrobazilarnog sliva (TCD VB sliva) kao i za analizu cirkulacije ostalih krvnih žila mozga. Pretrage intrakranijalnih arterija su indicirane za sve bolesnike koji su preboljeli TIA (tranzitornu ishemičnu ataku) ili moždani udar, bolesnike s visokim rizikom za cerebrovaskularne bolesti, bolesnike sa sumnjom na subclavia steal syndrome, bolesnike sa sumnjom na centralni uzrok vrtoglavica, bolesnike s degenerativnom bolešću vratne kralježnice s vrtoglavicom, nejasnim glavoboljama te bolesnike sa sumnjom na aneurizmu arterija Willisovog kruga i AV malformacijom.

Što obuhvaća TCD?

Pretraga obuhvaća pregled krvnih žila vrata i glave te je, kao i ultrazvuk krvnih žila vrata (color doppler) za pacijenta neškodljiva, bezbolna, neinvazivna i po potrebi se može ponavljati bez ikakvih zdravstvenih rizika.

Kako se pripremiti?

Zbog točnosti rezultata potrebna je pregled doći oprana i čiste kosa bez laka ili gela.

Što je pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregled kod kojeg se pomoću mikroskopa pregledava prednja površina oka, a kroz zjenicu i dio unutrašnjosti oka.

Kada trebate pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Kada su Vam oči podražene, crvene, suzne, žuljaju ili ima sekreta, nakon povrede oka, nakon operacije na oku, kada nosite kontaktne leće ili npr. kod osoba koje su profesionalno izložene ionizirajućem zračenju.

Što obuhvaća pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregledom oka pod povećanjem prate se promjene kod alergije, upale (konjunktivitis), zamućenja u leći (katarakta, mrena), promjene kod povišenog tlaka u oku (glaukom), itd.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled fundusa?

Pregled fundusa je pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kada trebate pregled fundusa?

Pregled fundusa trebate kada postoji sumnja na promjene u krvnim žilama uslijed dugotrajne arterijske hipertenzije, dijabetesa ili nekih drugih kroničnih bolesti koje ostavljaju posljedice na oku. Najčešće se izvodi na zahtjev liječnika interne medicine ili kada oftalmolog želi ustanoviti razlog slabljenja vida.

Što obuhvaća pregled fundusa?

Pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema. Kod uske zjenice ili na indikaciju oftalmologa primjenjuju se kapi za širenje zjenica prije pregleda. Ne preporuča se vožnja automobila nakon pregleda.

Što je pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa je specijalistički pregled kojim se procjenjuje jesu li oči zdrave i je li vid uredan.

Kada trebate pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa trebate ako ne vidite dobro na daljinu ili blizinu, ako se oči zacrvene, peku, grebu, suze i sl. Također, kada bolujete od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, glavobolja ili neke druge opće bolesti koja može poremetiti funkciju vida.

Što obuhvaća pregled oftalmologa?

Pregled obuhvaća očitavanje jačine postojećih naočala, precizno mjerenje dioptrije kompjuterskim refraktometrom, usklađivanje dioptrije individualnim potrebama pacijenta i recept za naočale, pregled na biomikroskopu, mjerenje očnog tlaka, pregled očne pozadine bez širenja zjenica (fundus) te upute i preporuke za eventualno daljnje liječenje.

Kako se pripremiti?

Donijeti naočale koje trenutno koristite kao i nalaze prethodnih pregleda, otpusna pisma nakon bolničkog liječenja, operacija i sl.

Što je mjerenje očnog tlaka?

Mjerenje očnog tlaka ili tonometrija je metoda određivanja vrijednosti očnog tlaka čija je normala od 10 do 21 mmHg. Zdravo je oko pod stalnim tlakom. Ako je regulacija tlaka poremećena, može doći do porasta očnog tlaka i razvoja glaukoma. Ukoliko je glaukom pravovremeno dijagnosticiran i ispravno liječen, vid se može očuvati još dugi niz godina. Tlak se može mjeriti bez diranja, nekontaktnom metodom kod koje nije potrebna lokalna anestezija. Ukoliko oftalmolog procijeni, očni se tlak može mjeriti i kontaktnom metodom - aplanacijski ili po Shiotzu. Tada je prethodno poželjno oko nakapati anestetskim kapima kako bi mjerenje bilo ugodnije.

Kada trebate mjerenje očnog tlaka?

Nakon navršene 40. godine života kao preventivni pregled. Kod osjećaja pritiska u očima, mutnog vida, rasapa poput duginih boja oko rasvjetnog tijela, npr. ulične svjetiljke. Ukoliko je netko u obitelji liječio povišen očni tlak, ako dolazite iz geografskog područja gdje je povišen očni tlak učestao, ako bolujete od nekih drugih bolesti koje mogu povisiti očni tlak (dijabetes, bolesti štitnjače i dr.) ili ako uzimate kortizonsku terapiju.

Što obuhvaća mjerenje očnog tlaka?

Kod nekontaktne metode procjenjuje se vrijednost očnog tlaka bez dodira s rožnicom dok se kod aplanacijske metode nakon anesteziranja oka prislanja sonda na rožnicu.

Kako se pripremiti?

Ne smijete nositi kontaktne leće prije pretrage (polutvrde barem 3 dana prije, a mekane od večeri prije).